Poreklo stanovnitva
Ne moe biti ni reči o tome da je stanovnitvo sela kličevca autohtono
i da tu ivi vekovima.
U
Braničevskom tefteru 1467. godine zabeleeno je da selo Kličevac
ima 14 kuća, selo Klepečka 57, a selo Izbljane 12. Ova sela ne postoje,
davno su razorena i ognjem popaljena, stanovnitvo je delom izginulo,
delom u robstvo odvedeno, a delom se razbeglo, nalo nova stanita,
napravilo zamunce i tamo ostalo. Njihovi potomci zaboravila su rodna
sela svojih dedova. Mesta gde su im bile kuće u kojima su se veselili
i tugovali sada su bate, njive i voćnjaci, a o njima se nita ne
zna.
I
selo Kličevac pretrpelo je razaranja, i ono je u ognju gorelo, a
stanovnitvo se razbealo, ali su pojedini nali snage da se vrate
na pusta ognjita. Kličevac je bio razoren 1717. god. kad i selo
Klepečka, to je austrijski popisivač konstantovao dok Kličevac
nije ni pomenuo.
Neoboriva
je činjinica da su se stanovnici sela tj. njihovi preci doselili
sa raznih strana, ali dananji itelji sela o tome nita ne znaju,
sem to pominju da se pojedinci, njihovi pradedovi doselili iz okolnih
sela.
Zanimjlivo
je da danas u selu ljudi ne znaju mnogo o svojim precima. Njihovo
pamćenje dopire do pradedova, ili do čukundedova, ali dalje u prolost
njihovo pamćenje ne ide. Tako da niko ne zna svoje pretke starije
od 6 kolena.
Nesumnjivo
je da doseljavanje bilo migracijonim strujama, o kojima nauka govori.
U ove krajeve jaka je bila migracija iz Krajine, o čemu govore nazivi
pojedinih Kličevcana, kao na pr. Stojan Bugarin, Boa Bugarin, ali
njihovi nisu u stanju da to objasne. Poznato je da u Poarevcu postoji
Bugarska mala, nastala naseljavanjem tih doseljenika, kao i u Zatonju.
|